Umjetnička kolonija Art in the Wild Beauty

Izložba međunarodne umjetničke kolonije"Art in the Wild Beauty" u Pošćenju

Izložba skulptura i fotografija četvrte međunarodne umjetnič kolonije ”Art in the Wild Beauty” (Umjetnost u divljoj ljepoti) koja je održana u Pošćenju kod Šavnika, otvorena je 23. septembra, saopšteno je iz Centra za kulturu, sport i medije opštine Šavnik.

"Za razliku od prethodnih, koje su okupile eminentne slikare i fotografe, ovogodišnji sastav kolonije čine vajari: Pavlina Komonova, Matej Rizek, Petr Schandliz Češke Republike, Michal Orsag iz Slovačke, Željko Delić, Milun Miško Čvorović, Naod Zorić slikar i Igor Šuntić - slikar i umjetnički fotograf iz Crne Gore", navodi se u saopštenju.

Organizatori ovogodišnjeg saziva kolonije su Centar za kulturu Šavnik i Etno selo “Nevidio”.

Pastirska melodija - Igor Šuntić


Naziv ovogodišnje kolonije je Pastirska Estetika.

"Ove godine smo započeli brendirati prvu ART stazu u Crnoj Gori koja kreće iz Pošćenja - od Pošćenjskih jezera, pored kanjona ”Nevidio”, preko  ulaza u Nacionalni Park Durmitor, Boljske grede, Dragišnice do izvora rijeke Komarnice, dalje nastavlja preko Dobrog dola, između Sedla i Lojanika, zatim pored Uvite grede  do Zelenog Vira i ”Soe Nebeseke “.

"Posjetili smo više sela i katuna, gdje smo posmatrali primjere tradicionalnog neimarstva, katunske arhitekture, način života, tradicionalne narodne rukotvorine, autentične upotrebne predmete, muzičke instrumente, narodne igre i običaje.

Ja sam  izložio Art fotografije iz kolekcije Katuns photo story koje su nastale na Katunima Durmitora, Sinjavine i Moračkih planina. 

Pored već postojeće, markirane planinarske i pastirske staze, Umjetnici će, inspirisani autentičnim i tradicionalnim vrijednostima, kulturnim i etnografskim nasljeđem Durmitorske regije, kreirati i postaviti svoja ostvarenja" - izjavio je Igor Šuntić, osnivač, učesnik i jedan od organizatora umjetničke kolonije u Pošćenju.

Impresije učesnika kolonije Art in the Wild beauty

Petr Schandl pravi skulpturu od gline

Petr Schandl: "Etno selo je lijepo! Priroda je izuzetna u ovom kraju. Moje impresije su zaista snažne, iznenađen sam i u potpunosti oduševljen prirodom i lokalnim stanovnicima koje sam upoznao za jedanaest dana mog boravka na koloniji. Imate dobru glinu, koja je moj omiljeni materijal i moj izbor za rad na ovoj koloniji.Svojim radom želio sam da dam svoj doprinos Pošćenju, crnogorskom turizmu i kulturi.

Oduševljen sam i doći ću sledeće godine da učestvijem u radu radionice za keramiku" kazao je češki vajar Petr .

 

Drvo - Matej Rizek

Matej Rizek: "Ja sam takođe oduševjen kao Petr. Inače, ja i u mojoj zemlji dosta šetam i tražim inspiraciju u prirodi, posmatram… Ovdje sam prvo obišao okolinu a zatim odlučio da odaberem drvo kao materijal za rad. Zašto drvo? Zato što je ovdje sve lijepo i u harmoniji sa prirodom. Za lokalno stanovništvo prirodne ljepote ovog kraja su sasvim normalne i naviknuti su na to, tako da imam osjećaj da ne reaguju ništa posebno na prirodu. Drvo koje sam ja postavio naopako je vizuelna provokacija da se ljudi zapitaju – zašto je ovo ovako? Moja želja je da ovim radom kod posmatrača izazovem reakciju i da ljudi počnu primjećivati ovu izuzetnu prirodu. Mislim da će se poneko zaustaviti ispred ”mog drveta”- moje skulpture i zapitati: 'Zašto je ovo ovako?'

Moji utisci o prirodi ovog kraja su fenomenalni a najviše su me zaiteresovale 'crvene kugle'. Ovdje sam saznao da se to voće zove drenjina. Želim da ponesem dosta drenjina i da ih zasadim u Češkoj".

Pavlina  Komonova 

Pavlina Komonova: - Kada sam došla razmišljala sam da radim nešto na temu autentičnog, tradicionalnog dekora ovog kraja.Viljela sam u kućama, u Pošćenju i okolnim selima dosta autentičnih odjevnih i dekorativnih stvari, tkanih, vezenih, heklanih ručnih radova i raznih stvari od vune. Prvi rad sam napravila iz mašte, a drugi po nekom detalju, ornamentu sa tradicionalne odjeće.

Druga ideja koja me je vodila, jeste  da sam željela napraviti ”ženski”, osjećajno, nježno dekor na površini ovog monumetalnog, grubog komada odogromnog drveta- kazala je češka umjetnica Pavlina.

 

Michal Orsag - Kućića

Michal Orsag:  - Ja sam dosta posmatrao razne vrste koliba, kućica, ”plužina”,i raznih objekata u selima i katunima. Postavio sam sebi temu, odnosno pitanje – Logika i funkcionalnost ?

Ovaj moj rad-skulptura ”Kućica” ne služi ničemu i on je van logične funkcionalnosti. Slično kao kod Mateja: – Funkcionalno – nefunkcionalno?!  

Inače mi se jako dopada Crnogorska pastirska estetika i drago mi je što smo svi saglasni u tome da je  naziv i tema ove kolonije Pastirska estetika.

Oduševljen sam mnogim stvarima koje sam ovdje vidio, posebno načinom kako ste nas dočekali, vašim tradicionalnim, nadaleko poznatim gostoprimstvom, na čemu smo vam duboko zahvalni, kao i na dobroj organizaciji kolonije i lokalnom stanovništvu koje nam je nesebično pružalo pomoć tokom našeg boravka u radovima vezanim za transport, pomjeranje i postavljanje velikih skulptura. Zahvaljujemo se i nebu na lijepom vremenu! Sigurno ću opet posjetiti Crnu Goru . kazao je češki  vajar Orsag.

Željko Delić - skulptura Žena

Željko Delić: - Materijal koji sam odabrao za rad u ovoj koloniji je drvo. To je topola, igrom slučaja, stablo koje je posađeno u školskom dvorištu kada sam bio u osmom razredu osnovne  škole u Šavniku. Odlučio sam da baš u toj topoli uradim skulpturu (model na kojem sam radio 1991. godine u Pragu, u ciklusu  "Stilizovana figura") i na taj način sam htio da joj produžim život u ovom obliku.Inspiracija za moju skulpturu je žena - Žena koja čeka- kazao je Delić. 

Zec - skulptura vajara Čvorovića

Milun Miško Čvorović: "Rođen sam u selu Mokro, nedaleko od Šavnika. Živio sam tu do svoje desete godine. Kao dijete često sam posmatrao svitanje i noć. Upijao sam te boje, mirise i atmosferu, koristeći ih kasnije kao nadahnuće i polazište za sliku. Zimi sam provodio dane grudvajući se i praveći skulpture od snijega, tako da to smatram mojim prvim iskustvom sa oblikovanjem, materijalom, formom. Moje selo je bilo u cjelini pod glinom tako da je svakodnevna okruženost materijalom – glinom ili snijegom, mene podstakla na razmišljanje o oblikovanju, formi i vajarstvu. Drvo je, takođe, bilo u sveri mojih mojih tadašnjih interesovanja. Na selu sam imao mogućnost da često posmatram domaće i divlje životinje, njihovu formu, oblik, pokret. Za rad na ovoj koloniji sam odabrao kamen, tamni krečnjak odavde, koji kada se ispolira dobija duboku crnu boju kroz koju se vide linije i tragovi od bijelog kvarca. Napravio sam jednu stilizovanu, svedenu formu zeca. Već 10 godina se bavim tom temom u skulpturi. Zec je biblijska tema i simbol plodnosti" kazao je Čvorović.

Maod Zorić - Pogled

Naod Zorić: - Umjetnička kolonija za mene predstavlja spoj druženja i upoznavanja okoline i kulture u kojoj živim. Ispunjava me zato jer ima taj uticaj na mene kao slikara. Svi ti pejzaži koji su slike za sebe: priroda, klima, eliksir i planinski kajmak, sve to utiče na neko formiranje našeg misaonog procesa. Uzbuđenje je vladalo tokom trajanja kolonije. Čovjek jednostavno nije svjestan koliko sve to ulazi u njega. Ova kolonija je kao ljetnja kiša usred suše za travu, ona je to za moju dušu. 

Oduševila su me sela i katuni. Svidjeli su mi se manastiri "Podmalinsko" i manastir "Bijela" koji sam posjetio. Ova kolonija mi je omogućila jedno duhovno ispunjenje. Nijesam  još uvijek svjestan toga. Smisao organizacije druženja umjetnika i jeste u tome da se upoznaju lokalne vrijednosti i promovišu na najbolji način- kazao je crnogorski slikar Naod Zorić.

 

 

 

 

 

 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit