Kulturni turizam kao poluga ekonomskog razvoja

Kako Kulturni turizam postaje sve više moćna razvojna oblast u svijetu.

 

Neophodno je da razumijemo njegovu unutrašnju logiku, da bismo, pod uslovima da smo opredijeljeni za ovu razvojnu strategiju, razmišljali o tome kako da kulturne i umjetničke resurse kojima upravljamo, aktiviramo i stavimo u funkciju razvoja turizma. 

RENOME: Gospodine Seferoviću, obzirom da ste rodjeni u Zelenici i čitav svoj vijek proveli kraj vala našeg plavog mora, šta mislite, koliko more i mediteranska klima utiče na senzibilitet čovjeka i njegov doživljaj okoline, kroz vid očuvanja i unapredjenja mjesta i društvene grupe kojoj pripada kao pojedinac?

LAZAR SEFEROVIĆ: Poznata je ona čuvena izreka nas primoraca “Stavi prst u more i imaš vezu sa cijelim svijetom“ To je uvijek aktuelna „tehnologija“ koja traje od pamtivijeka. Ozbiljnost ove izreke ima dalekosežne posljedice ako je zaista dio naše svakodnevne svijesti za očuvanje vrijednosti podneblja kome pripadamo. Taj mediteranski senzibilitet nosim čitav životni i radni vijek, i kao nekadašnji gimnazijski profesor, i kasnije dugogodišnji turistički poslenik. Uvijek sam smatrao da pojedinačni primjeri daju veće rezultate od masovnih koji su kratkog daha. To je bio moj životni cilj, ne samo znanje, već još mnogo više – emotivna vezanost za ovo podneblje.


RENOME: Ako je tehnologija tako brzo napredovala, ako ne zaostajemo za svijetom po metodama korišćenja savremenih alata komunikacije, šta je to uzrok zbog čega zaostajemo za razvijenim zemljama, dok, sa druge strane imamo toliko šansi za razvoj u više pravaca?

LAZAR SEFEROVIĆ: Već pedeset godina propuštamo velike šanse i uvijek ih pravdamo jedino objektivnim razlozima. A problem je u nama samima. Imamo izvrne tehnološke stručnjake koji ni malo ne zaostaju za svjetskim, ali su naše unutrašnje komunikacije prepuštene stihijskom i nesinhronizovanom djelovanju na državnom nivou. Svako ministarstvo radi programe za sebe programe bez implementacije globalnih unutrašnjih i spoljašnjih okolnosti što dovodi do neuskladjenosti razvoja pojedinih kretanja ka svjetskim trendovima.
RENOME: Vi ste jedan od utemeljivača festivala „Praznik mimoze“, kako je tada bilo osmisliti ideju i realizovati je uspješno toliko da je jedan od nosilaca turističke ponude Herceg Novom u zimskom periodu? To je jedan primjer kako se prirodni resursi koriste u svrhu promocije i konkretne turističke zimske sezone, šta mislite da bi danas moglo da se uradi da se produži turistička sezona tokom zimskog perioda?

LAZAR SEFEROVIĆ: Prije četrdeset godina došlo je do velikog poleta u crnogorskom turizmu, zahvaljujući činjenici što su se u pravo vrijeme i na pravom mjestu našli vrsni (pravi) kadrovi sa visokim stručnim saznanjima u koja su uključili i ogroman broj entuzijasta na čitavoj obali, prije svega, samo Boka Kotorska je u to vrijeme imala 23 turistička društva sa regionalnim Turističkim Savezom Boke Kotorke u čijem sam osnivanju i sam učestvovao. Manifestacija Mimoze od samog početka je prihvaćena od svih turističkih poslenika Crne Gore. Kao jedinstvena ponuda crnogorskog turizma u svijetu, to je bilo odlučujuće za njen uspjeh i propagandu zimskog turizma u Crnoj Gori. Djelovalo se sinhronizovano. A tadašnji “Montenegro Tourist” imao je veoma prestižnu ulogu u jugoslovenskom predstavljanju u svijetu. Na Turističkoj erzi u Berlinu 1985. godine novootvorena “Slovenska plaža” prodala je svoje smještajne kapacitete za samo dva sata od otvaranja berze. Tada smo zajedno ponijeli u Berlin 1 500 kg cvijeta Mimoze uz nastup mažoretki i ansambla “Bokelji”.
RENOME: Koliko je muzika uspješan medij u pravcu promocije turističke ponude, s obzirom da ste vezani i za utemeljenje festivala nekadašnje Jugoslavije „Dani muzike“ i ansambla „Bokelji“? Molim Vas da podijelite malo utisaka sa čitaocima casopisa RENOME vezano za to vrijeme, kada smo imali uspješne turističke poslenike, kada je jednostavno bilo zadovoljstvo gostovati na našem primorju?

LAZAR SEFEROVIĆ: Muzika je od pamtivijeka najuniverzalnija komunikacija medju ljudima i narodima. To najbolje potvrdjuje već 25 godina festival “Dani muzike”, nekada veoma prestižna jugoslovenska manifestacija, koja je započela u Budvi i Svetom Stefanu, a potom nastavljena u Herceg Novom. Već sedam godina ima medjunarodni karakter, gdje imamo umjetnike čak sa svih kontinenata. Naravno, uz naše crnogorske afirmisane u svijetu, tu su od Novljana, prije svih, pijanista Boris Kraljević, koji je ujedno i umjetnički director Festivala. Fenomen ovog Festivala je to što je svake godine sve kvalitetniji i što je okupio Novljane, ne samo u prepunim salama, nego i u kontinuiranom kulturološkom načinu života. Tokom čitave godine Herceg Novi ima dugu tradiciju dobre posjećenosti, ne samo koncertima seriozne muzike, već isto tako likovnim i pozorišnim dogadjajima tokom čitave godine.
RENOME: Vaš rad osim muzike i doprinosa u tom segmentu, temeljno je obilježen i kroz napore očuvanja i zaštite kulturne baštine Herceg Novog, restauraciju spomenika kulture i unapredjenje kulturnog sadrža grada. Koliko treba da prodje vremena da se vratimo sebi, našim vrijednostima i kulturnoj baštini, da li činimo pomake u tom pravcu?

LAZAR SEFEROVIĆ: Čini se da je mnogo teže očuvati i zaštititi kulturno nasljedje, nego ga stvoriti, bar se tako čini gledajući kako propada iz godine u godinu. Tek onda kada domicilno stanovništvo prihvati to nasljedje kao dio svog življenja, dio koji su stvorili naši preci, da pripada i njima samima, da je dio njih samih – postaće i dio njihove sadašnjosti. Pauperizacija koja nas zahvata i na početku trećeg milenijuma, udaljava nas od takvog cilja.
RENOME: Mnoge zemlje izmišljaju anegdote i na osnovu njih prave turističke atrakcije, koje privlače turiste iz raznih krajeva. Kod nas imamo apsurd u više oblasti, imamo toliko spomenika kulture i svjedoka istorije iz raznih vjekova i tragove raznih civilizacija, ali, ne znamo ili ne želimo da nam to bude poluga kulturnog turizma koji je kod nas „zabranjen“, šta mislite, gdje je problem?

LAZAR SEFEROVIĆ: Kulturološki turizam je jako vezan za vjerski, posebno za tzv. hodočasnički. Mi smo zemlja gdje su se sukobljavale, susretale i prepletale mnoge civilizacije i culture, ostavljajući dio svojih uticaja vjekovima. Tu leži ogromna šansa da ih pretočimo u savremenost zbivanja na ovom tlu. Neko je odavno rekao, da ako krampom udariš bilo gdje u tle Crne Gore, dogodiće se neko otkriće spomeničkog nasljedja.
RENOME: Bili ste urednik Zbornika kulture i umjetnosti „Boka“, šta je to što je po vama jedinstveno u kulturnoj baštini Boke, a šta u pejzažnoj arhitekturi daje posebnost Boke i njenog zaliva?

LAZAR SEFEROVIĆ: Kulturološka baština Boke Kotorske dala je obilje remek-djela koja kulminiraju proglašenju baštine pod zaštitom UNESKO-a. Ogroman broj crkava, palata, slikarskih, skulptorskih i drugih djela, biblioteka, riznica, paravi su oreol Boke. No, medjutim naša priobalna naselja i gradovi gube prestiž sa novokomponovanom arhitekturom takozvane brze i nepromišljene urbanizacije, koja narušava pejzažnu ljepotu do sada uradjenog.
RENOME: Ako ste kao osnivač ekološkog društva Boke Kotorske, koja je tada bila Vaša vizija, a šta sada sa distance mislite o tome? Koliko je ekologija jedna istrošena riječ bez pravog značenja u Crnoj Gori uopšte, iako je Crna Gora formalno ekološka država? Je li sve u nivou svijesti gradjana ili mislite da se organizovanjem institucija i implementacijom zakona o zaštiti životne sredine može naći prečica do kvalitetnijeg odnosa prema životnoj sredini?

LAZAR SEFEROVIĆ: Ekološka misao u Crnoj Gori ukoliko ne postane stvarnost u najskorije vrijeme, dovešće do kulminacije protivurječnosti same njene egzistencije. Bez konkretne edukacije u školama do šire edukacije ljudi, teško će breme nositi, izgleda da samo pojedine Nevladine Organizacije, koje se očajnički bore da spasu, još uvijek veći netaknuti dio Crne Gore. Jedan sam od osnivača “Ekološkog Društva Boke” 1988.godine, i danas mogu samo da žalim što je situacija na terenu daleko gora od one nekadašnje, zašta ne mogu okriviti današnje društvo.
RENOME: Vaše 22 sage o kulturnom blagu Herceg Novog su pravi dragulj mozaika kulture jednog drevnog grada. Uživala sam čitajući ih i upoznavajući se sa nekim pojedinostima koje nijesam znala. To je izmedju brojnih vaših doprinosa, jedan najnoviji rad. Šta planirate da i dalje radite, s obzirom na Vaše bogato djelovanje u raznovrsnom mozaiku djelatnosti kojima ste se bavili?


LAZAR SEFEROVIĆ: Radim prelom nove knjige pod nazivom “OD SVECA I PAPE DO POP I ROCK ZVIJEZDA” - ZNAMENITI NOVLJANI U SVIJETU, to su portreti 34 antološke ličnosti po mom izboru. Vidjeću šta će donijeti novoga. Tematski je vezana ne samo za Herceg Novi već i za Boku.

 Razgovarala: Radmila Krgović

 

 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit