Vođa ekspedicije: Dragan Bulatović, predsjednik  kluba „Visokogorci Crne Gore“, i članovi Milan Radović, Dušan Bošković, Boris Čelebić i Ivan Femić.

Ekspedicija  „Pamir 2015“  u organizaciji  planinarskog kluba „Visokogorci Crne Gore“ je uspješno popela vrh Lenjin (7134mnm) u planinskom masivu Pamir.

Razgovarali smo sa Milanom Radovićem i Draganom Bulatovićem uživo iz grada Oš, Republika  Kirgistan  u Srednjoj Aziji.

Naš sagovornik Milan Radović nam prenosi najsvježije informacije iz Kirgistana dan pred povratak u Crnu Goru.

Pozdrav iz grada Oš u Kirginstanu, gdje smo u masivu Pamir  proveli  nekih dvadesetak dana na planini. Nakon aklimatizacije i uspjesnog odmora nastavili smo put ka vrhu Lenjin.

Kakvi su bili vremenski uslovi, sa kojim ste se problemima susretali na putu ka vrhu Lenjin?

Sami vrh je veoma zahtjevan. Visina od 7134 m dovoljno govori sama za sebe. Pored toga, uslovi koji su vladali na planini ove godine, su bili takvi da su predstavljali veliki izazov za članove raznih ekspedicija,  koje su stigle na ovaj vrh, pa tako i nas. Naš petočlani tim je dvadesetak dana na planini i na kraju smo Dragan i ja uspjeli da se domognemo vrha. Nije bilo nimalo lako. U početku smo imali toplo vrijeme i praktično skoro do 5000m, tako da je to stvorilo ledničke pukotine i lavine i otežalo nam uspon.

Do koje ste visine išli kao kompletna  ekipa i  kada su nastupili problemi za ostale članove ekipe?

Naime u prvom visinskom kampu C1,  nakon polaska ka završnom usponu dva člana ekipe su odustala zbog zdravstvenih problema. Treći  član je ostao u drugom visinskom kampu C2 na 6200m, odakle se vratio u kamp C1. Na ovim visinama je normalno da se javljaju visinske bolesti, pogotovu ako imamo nepovoljne vremenske prilike.  Dragan i ja smo za 11 sati hoda od poslednjeg visinskog kampa C2 po jakom vjetru, mećavi i uz velike napore stigli na sam Lenjinov vrh, na 7134m.

Kako ste uspjeli da prebrodite sve  probleme i šta Vam je bilo najteže na usponu do vrha?

Milan Radović i Dragan Bulatović na Lenjonovom vrhu (7143mnv)

Imali smo nevjerovatno nepovoljne uslove. Na skoro 5000 i nešto metara je padala kiša,  što je za tu visino neobično i to je prouzrokovalo nove ledničke pukotine, a krenule su i neke lavine u navezi. Problema je bilo i  na stazi između kampa C1 i C2, znači između prvog i drugog visinskog kampa, nagledali smo se mnogo nesrećnih slučajeva. Ova staza je bila izuzetno naporna, izuzetno zahtjevna i najveći je problem bio kako sačuvati zdravstvene i psiho-fizičke karakteristike tima. Na kraju smo uspjeli da razvijemo zastavu Crne Gore na još jednom od značajnih svjetskih vrhova.

Razgovor nastavljamo sa Draganom Bulatovićem, vođom ekspedicije „Pamir 2015,“. Uz čestitke za uspješan uspon Vama i cijeloj ekipi

Kako ide ona pjesma „Zaželjeh se tebe majko, zaželjeh se Crne Gore“...? Ovih dvadeset tri, četiri dana  smo u dalekom Kirgistanu i sjutra ujutru rano krećemo za Crnu Goru. .

Svi članovi tima su dobro. Vas dvojica ste uspjeli da dotaknete vrh Lenjina ispunivši misiju koju ste planirali. Kako ste zadovoljni sa rezultatima ekspedicije od samih priprema do uspješnog uspona na vrh Lenjin?

Ivan Femić,Boris Čelebić, Milan Radović,Dragan Bulatović i Dušan Bošković

Vraćamo se kući obavljenog posla. Spremali smo se za ovaj uspon sedam, osam mjeseci. Organizaciono, tehnički, psiho – fizički smo se pripremili. Konsultovali smo iskustva naših prijatelja iz regiona vezano za ovaj vrh i prikupili informacije koje su bile raspoložive. Ali, vremenski uslovi su bili loši. Neuobičajeno loše vrijeme i  padavine. Sve te prepreke smo uspješno savladali i stajali nas dvojica na vrhu što je u procentima izraženo 40 odsto uspješnosti ekspedicije, što je veoma dobro u odnosu na prosjek izlaznosti koji je za ovaj vrh 17 procenata. Tako da imamo dosta razloga za zadovoljstvo. Naravno, na našim akcijama radilo je pet ljudi i sinergetskim snagama smo dostigli cilj,  i Visokogorci su još jednom uspješno obavili svoj zadatak.

Poslije uspješnog uspona na vrh Lenjin, poslije Manaslua, Denalija i raznih drugih vrhova koje ste uspješno popeli, koji je  sledeći vrh  u kalendaru  Visokogoraca Crne Gore?

Mi smo ovih dana razgovarali kako smo popeli vrhove od 1000 do 8000m sa Lenjinom i praktično tim zaokružili jedan vertikalan ciklus. I naravno kao što znate, mi više godina radimo na projektu koji se zove „Seven Summit“ a odnosi se na osvajanje sedam najvećih  vrhova svih sedam kontinenata svijeta. Do sada su naši alpinisti popeli četiri i od tih sedam ostala su još tri vrha. Ostao je Mon Everest-najveći vrh svijeta, zatim Papua Nova Gvineja najveći vrh Okeanije i Maunt Vinson na Antarktiku. To je nešto što se tiče naših planova koji ne zavise samo od naše volje i želje nego i od finansijskih mogućnosti koje su dosta skromne jer još uvijek nijesmo naišli na neku značajniju podršku od društvene zajednice. Naravno, te podrške ima u određenoj mjeri i mi smo zahvalni svim našim sponzorima i ljudima koji nam pomažu, kao i svima koji su nam pomogli da bi došli  na ovu ekspediciju. Za ove preostale vrhove nam je potrebno mnogo više finansijskih sredstava.

Razgovarala: Radmila Krgović

Fotografije: Visokogorci Crne Gore