Očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta
U posjeti kod predsjednika Saveza crnogorskih društava Slovenije
Razgovarala sam sa predsjednikom Saveza društava Crne Gore u Sloveniji, gospodinom Veselinom Lakićem u prostorijama Folklornih društava „Crna Gora“ i „Montenegro“ iz Ljubljane, koje su, ujedno, i mjesto gdje se svi okupljaju pod krovom Saveza CG društava u Ljubljani.  Članovi Saveza su tri društva: društvo „Crna Gora“  i „Montenegro“ iz Ljubljane, kao i „Montenegro“ iz Maribora 

 

Radmila Krgović i Veselin Lakić

„Ove godine Savez će proslaviti jubilej deset godina od osnivanja a cilj osnovanja je da sa ostalim predstavnicima naroda bivše Jugoslavije izborimo status u Republici Sloveniji“ navodi Veselin lakić.

„Osim Mađara i Italijana, ni jedna druga zajednica nema svoj status. Mi, pripadnici naroda bivše Jugoslavije smo se poslije raspada Jugoslavije organizovali u savez koji se zove „Savez saveza bivših naroda Jugoslavije“ koji sačinjavaju članovi Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Albanije. A mi kao Savez crnogorskih društava okupljamo samo tri društva od ukupno 11 koliko ih ima sa područja Crne Gore u Sloveniji. Interesantno je to da Slovenija ne poznaje dijasporu već pripadnost narodnim zajednicama. Postoji društvo „Izvor“ koje je član bošnjačkog saveza, i „Sandžak“ koje za sada nije član ni jednog saveza. 

Iz biblioteke Saveza CD Slovenije

Sa svima imamo korektnu saradnju, međutim, nijesu svi zainteresovani da dobiju pravni status u Sloveniji. Mi smo tražili da uđemo u Ustav Slovenije, s tim što mi ne tražimo ista prava kao što imaju Mađari i Italijani. Da imamo svoj status koji će nam omogućiti da dobijemo sredstva za svoje kulturne aktivnosti, zatim da imamo pravo da se naš maternji jezik uči u Osnovnim školama, u tom smislu da mi ne tražimo pravo dvojezičnosti, ne tražimo pravo da smo članovi Parlamenta. Mi smo 2011. godine dobili Deklaraciju u političkom parlamentu koja nas kao politički akt podržava u našim naproima, ali naprijed nije išlo i s obzirom da trebaju 2/3 za upis u parlament, to ne možemo dobiti i sada smo se odlučili da tražimo samo Zakon o svom pravu i ovdje, kao što je poznato, je nova vlada, novi parlament i po Deklaraciji postoji Savjet pri Vladi Slovenije, samo ove godine, pošto još nije novi mandat organizovan. Taj savjet sačinjavaju svi predstavnici narodnih zajednica iz bivše Jugoslavije i predstavnici ministarstava Slovenije. I sada imamo predlog da bi išao taj Zakon o pravima nacionalnih manjina na Vladu, Vlada bi predlagala Parlament i očekujemo da bi na taj način regulisali svoj pravni status koji sada nemamo. Mi sada kod Ministarstva kulture učestvujemo sa projektima, ali to su vrlo mala sredstva jer nijesmo posebno pravno definisani.  Za ta sredstva konkuriše oko 200 klubova i ostalih slobodnih umjetnika. Tako na primjer, za jedan časopis dobijemo 500-600 eura a samo štampanje nas košta oko 1000E, plus sve ostalo što radimo na dobrovoljnoj osnovi“ navodi Lakić.  

 " VEČE POEZIJE 2019. "

Učesnici "Večeri poezije 2019"

19. aprila 2019. godine u organizaciji CD "MONTENEGRO"  iz Ljubljane održano je Veče poezije u prostorijama društva na kojem su učestvovali pjesnici različitih nacionalnih pripadnosti iz Crne Gore i Slovenije. Nastupali su: Radmila Krgović (Podgorica), dr. Vaso Predojević, Nataša Jovanović, Nenad Martinović - Baja (Ljubljana), Ostoja Šobot i Majo Krgović (Kranj). Najmladji učesnici Hana i Aleksa su recitovali dječiju poeziju slovenačkih pjesnika na slovenačkom jeziku.

Hana i Aleksa 

Program je vodio Veselin Lakić koji se na kraju u ime društva zahvalio svim učesnicima. Večeri su prisustvovali brojni članovi društava iz Slovenije i prijatelji CD »Montenegro« iz Ljubljane.

 

„Nama je prvo i najvažnije da zadržimo crnogorski kulturni i nacionalni identitet, čime se, uglavnom, naš Savez i društva  bave  i zato pišemo projekte. Recimo jedan od projekata je da svake godine na predavanjima imamo jednog književnika ili pjesnika iz Crne Gore. Predavač je Prof. dr Vladimir Osovnik koji je doktorirao na temi Literarna zgodovina o Petru II Petroviću Njegošu“, zatim jubileji iz istorije i književnosti koje obilježavamo na susretima i priredbama.

Proslavljamo Dan državnosti 21. maj koji okupi oko 200 ljudi predstavnika svih društava ovdje u Ljubljani; imamo organizovane radionice i večeri poezije gdje, uglavnom, naši članovi pišu na crnogorskom jeziku kojem poklanjamo veliku pažnju. Međutim, ipak moramo priznati da se asimilacija osjeća jer treće i četvrte generacije slabije govore crnogorski jezik. Izuzev piknika i proslava, teško mlade animiramo da su aktivni, jedino kad su neke veće predstave u pitanju. Doduše, i mi kad smo bili mlađi manje smo se okupljali. Crnogorci ovdje, uglavnom,  imaju žene drugih nacija, tako da  u jedno crnogorsko društvo, samo su njih dvojica oženjeni Crnogorkama“ dodaje predsjednik Saveza.

 

Skupština Saveza crnogorskih društava u Ljubljani

Savez izdaje  časopis „Crnogorska riječ“ koji je osnovan prije devet godina u Ljubljani i izlazi jedan broj godišnje.

„Ovo je deveti bro časopisa „Crnogorska Riječ“ u kojem, uglavnom, objavljujemo naše aktivnosti u toku godine kao i pjesme naših članova i predstavljamo ostale događaje iz kulture. Većinom su saradnici u časopisu članovi u okviru društava iz Saveza.  U časopisu promovišemo  pjesnike i književnike iz Crne Gore koji ovdje gostuju kao i ostale umjetnike, izložbe, pozorišta i sl. Moram reći da nam je ovdje  najaktivnija literalna sekcija. Naši ljudi vole da pišu. Svi su romantičari.

Dio biblioteke Saveza

Profesor dr Vladimir Osolnik nam je poklonio  zbirku o Petru II Petroviću Njegošu kao i druge knjige, ali vidite u kakvim je to uslovima. Zato bi voljeli da izborimo pravni status da bi obezbijedili  osnovnu infrastrukturu i prostor za druženje i rad društava.  

Pehari i priznanja

Mada je bila ideja Crnogorske ambasade ovdje u Ljubljani koja ima svoje turističke prostore, da tu naprave zajedničku Kuću za dijasporu, međutim,  to je bila ideja dok je Miomir Mugoša bio ambasador. U međuvremenu mu je istekao mandat i to nije realizovao. To su bile prostorije predstavnika turizma iz Crne Gore koje se sad izdaju u najam. Mugošina ideja je bila da se one povrate u daju crnogorkim društvima na korišćenje. Kroz ove prostore su prošli mnogi zvaničnici iz Slovenije i šire“ zaključuje razgovor moj domaćin Veselin Lakić u Ljubljani. 

Tekst i fotografije: Radmila Krgović

 
 
Magazin Renome | 2014 all rights reserved | powered by InfoBit