« U tim najtežim vremenima nam je bilo veoma teško da osnujemo Crnogorsko udruženje „Morača“ koje danas ima oko 130 članova u raznim sekcijama. Društvo uglavnom radi po sekcijama a to su: folklorna koja je trenutno u mirovanju, jer su odrasli otišli a podmladak još nije počeo; planinarska; sportske aktivnosti i pjevačka grupa „Morača“, tako da u tim sekcijama kroz organizacuiju Crnogorskih večeri, pokušavamo predstaviti kulturu i običaje crnogorskog naroda. Inače smo društvo otvorenog tipa u koje se može učlaniti svako ko poštuje Statut i pravila Društva čija je suština poštovanje običaja i kulture crnogorskog naroda, tako da imamo u društvu Slovenaca, Hrvata, Srba  a najviše je članova porijeklom iz Crne Gore“ – navode Čedo Đukanović.

Čedo Đukanović  guslama  prenosi tradiciju Crnogoraca, foto: arhiva kluba

 Poštuje se različito mišljenje, nacionalnost, pripadnost drugom narodu ili društvu ali sve te različitosti čine kockice mozaika čije multikulturalno bogatstvo odiše običajima i tradicijom Crne Gore.

Folklorna sekcija KPSD Morača iz Kranja, foto: arhiva kluba

„Folklorna sekcija je aktivna od 2000. godine i jedna generacija njenih članova je odrasla; ženske se poudale, neki otišli na studije, tako da sada sa novom djecom pokušavamo da obnovimo sekciju ali s obzirom na tempo i trku života, vrlo je teško to realizovati, ipak se nadam da ćemo vrlo brzo to uspjeti da uradimo zahvaljujući članu društva gospodinu Markoviću čija djeca vode folklor. U klubu se okupljamo kada je neki sastanak ili druženje a za organizaciju kulturnih događaja iznajmljujemo prostor i na taj način predstavljamo kulturu i običaje crnogorskog naroda. Kroz folklornu sekciju smo predstavljali igre i kulturu Crne Gore u Sloveniji, Hrvatskoj i šire  na raznim kulturnim događajima koje su posjećivali kulturni i politički predstavnici tih zemalja. Planinarsku sekciju vodi Momo Savović.

Planinarska sekcija KPSD Morača, foto, arhiva kluba

Imamo i biblioteku i čitaonicu društva sa oko 2000 naslova iz različitih oblasti, uglavnom o Crnoj Gori, ima i slovenačkih naslova ali vrlo malo. Imamo i knjige od Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske s kojom veoma dobro sarađujemo. Ja sam svojim guslama prenosio kulturu Crne Gore mnogo prije formiranja udruženja. Do prije tri godine sam bio potpredsjednik Evropske asocijacije Crnogoraca, tako da sam posjećivao naše ljude u Rijeci, Zagrebu, Kelnu u Njemačkoj i tako dalje. Dobitnici smo velikog broja priznanja kao društvo i pojedinačno  o čemu su pisale novine iz Slovenije, Crne Gore i šire. Ovdje ima i Zavičajno društvo Plava i Gusinja „Izvor“ sa kojima ponekad zajedno nastupamo. Prvi sam uspostavio vezu na državnom nivou između Crne Gore i Slovenije, po pitanju kulture i prvi sam doveo slovenački folklor na cetinjski festival a iz Crne Gore su dolazila u Sloveniju kulturno-umjetnička društva „Njegoš“ sa Cetinja, „Budo Tomović“ iz Podgorice, „Kanjoš“ iz Budve i mnogi drugi. Meni ne smeta kako se ko nacionalno ili vjerski izjašnjava ali mi smeta negiranje moje nacije, naroda i države. Kada je bila željeznička nesreća na Bioču, skupili smo velika sredstva i pomogli tim ljudima. Donirali smo kompjutere školama za sjever Crne Gore, na Cetinju i u Dajbabama. Prve vatrogasce iz Crne Gore sam organizovao i doveo ovdje u Kranju. Bivši gradonačelnik Kranja Bogataj je oženio Crnogorku. Tako da ima dosta toga što povezuje Crnu Goru i Sloveniju“ ističe Đukanović.

Biblioteka KPSD Morača, foto, Radmila Krgović

„Morača“ kao prvo crnogorsko društvo osnovano u Sloveniji sa željom da predstvi kulturu Crne Gore, je nastalo iz nedostatka crnogorskih pjesama i igara u ostalim društvima koja su tada postojala u Sloveniji. Udruženje „Sava“ iz Kranja je imalo  sve folklorne koreografije republika bivše Jugoslavije izuzev crnogorske i mene kao crnogorskog guslara. Prvo srpsko društvo u Sloveniji se osnovalo kroz moje gusle i s mojom crnogorskom nošnjom. Ipak, sa željom da nikoga ne negiram, želim nešto svoje da pokažem, ko smo i što smo, da i mi imamo svoju kulturu. Tada sam pitao  Zvoneta – Đe je naša crnogorska igra - on mi je rekao da je ona bila poistovijećena sa Srpskom. Dok sam nastupao sa srpskim društvom „Sveti Sava“  u dvorani Golovec u Celju, pred pet hiljada ljudi, kada sam zaigrao Crnogorsko kolo nije bilo nikoga sa mnom da zaigra a kad je počelo Užičko i Moravac, pola dvorane je ustalo da igra. To mi je tada zasmetalo i riješio sam da osnujem crnogorsko društvo  kako bi  predstaviili  kulturu Crne Gore. Ipak, i pored svega toga, trebalo mi je sedam godina da bih učlanio dvanaest ljudi kako bi smo registrovali crnogorsko udruženje „Morača“. Nijesam mogao pridobiti  ljude jer su govorili: 'Zašto će nam crnogorsko društvo kad imamo srpsko i te stvari...' tako da su to bila strašno teška vremena ali sam bio uporan i trebalo je proći mnogo toga. Najviše je trpjela moja porodica dok su mi iz Srbije političari  govorili kako sam ja podijelio Srbe i Crnogorce u Sloveniji, a ja sam  samo  želio da predstavim svoju crnogorsku kulturu. Crna Gora je za mene, da je najgora, da je ko žaba gubavica, ona je moja i ja sam dio nje, međutim,  moja druga država je Slovenija i ja njoj želim sve najbolje. Ako meni ne odgovara Slovenija,  mogu da se spakujem  i da idem đe mi odgovara, ali ne mogu  da ne radim u  interesu države u kojoj živim. Sa tim se ne slažem i zbog toga sam želio da, ako postoji hrvatko, albansko, srpsko, bosansko i druga folklorna društva, pa zašto ne bi postojalo i crnogorsko? Zašto bi jednu kulturu poistovjećivali sa drugom? Tako da sam  uz pomoć, naravno i ostalih članova koji su mi pomogli, osnovao i folklornu sekciju KPSD Morača.  Ja  ne zaboravljam pomoć svih članova kada smo počeli i kada smo se registrovali, Pava, Majo i Radivoje Krgović, Markovići i ostali, da ih ne nabrajam sve, koji su dali doprinos promociji crnogorskog folklora, druženja, crnogorskog turizma i tako dalje. Kao što sam rekao da svaki građanin treba da radi u interesu države Crne Gore u kojoj živi, tako i svaki član treba da radi u interesu udruženja kojemu pripada“ ističe Čedo.

Vojislav Kovač, počasni crnogorski  konzul iz Kranja na jednom od događaja društva Morača, foto: arhiva kluba

„Saradnja sa ostalim društvima  je zaista na visokom nivou i taj most koji sam napravio i kontakte koje sam ostvario, u smislu  rezultata društva gdje smo se, prije svega okupili radi nas, naše djece i druženja. Mi smo nešto donijeli iz Crne Gore i važno je da to prenesemo na našu djecu koja su rođena ovdje u Sloveniji. Međutim, u najgoroj poziciji se danas nalazi crnogorsko udruženje „Morača“. Mene lično ne interesuje ko je koje nacionalnosti, religije i drugog opredjeljenja, važno je da dolazi iz Crne Gore, jer je Crna Gora multietnička i multikulturalna država i  svi koji poštuju Crnu Goru, kod nas su dobrodošli“  konstatuje Čedo Đukanović.

Druženje članova KPSD Morača, foto: arhiva kluba

„Sve sekcije čine članovi iz Društva. Planinarska sekcija je  vrlo aktivna i  organizuje za veće praznike druženja i piknike na 1800m jer je i osnovana najviše radi druženja. Sekcija koja je najviše privukla omladine je bila folklorna sekcija, ali zbog velikih obaveza na poslu, na studijama i drugih, veoma je bilo teško održati. Ipak, zahvaljujući ljudima koji su vodili folklor, uspjeli smo da napravimo koreografije i da predstavimo Crnu Goru. Finansiramo se od članarine a nešto iz projekata koje radimo, a imamo pomoć i od naših članova, sponzora, poslovnih ljudi, tako da nijesmo neko bogato društvo, ali relativno pokrivamo neke obaveze koje organizujemo za naše porodično druženje. Ovdje ima dosta udruženja, najviše je srpskih, hrvatskih, bosanskih, makedonskih, albanskih, pa svima njima predstavljamo naš program kroz zajedničke nastupe. U početku nijesam htio da učim igre koje ne pripadaju Crnoj Gori, jer sam prvenstveno smatrao da treba društvo da gaji kulturu svog naroda“ navodi Čedo.

Druženje u klubu KPSD Morača uz karte; foto, Radmila Krgović

„Gostovalo je više pozorišta sa svojim predstavama iz Crne u Sloveniji“ kaže Đukanović, ali po pitanju organizacija književnih večeri nijesu  kao društvo ništa posebno radili.

Kako starim misli odlutaju Crnoj Gori mome zavičaju.... Vule Marinković, guslar i članovi KPSD Morača....

Poslušajte pjesmu na linku koji slijedi www.youtube.com/watch

„U Sloveniji ima deset crnogorskih društava koja su  ponikla iz crnogorskog KPSD Morača. Želio sam, tada kao podpredsjednik Evropske asocijacije i na tome sam insistirao, da se mi iz Crne Gore međusobno povezujemo. Mi smo Crnogorci poznati po tome da nam je važno da li je neko predsjednik ili ministar, međutim,  meni je najpreči ovaj mali član društva i da se porodično družimo. Želio bih da se mi kao crnogorska udruženja po Evropi družimo i sarađujemo kroz kulturne programe, privredu, kako ko što može, ali tako da naš folklor ide u Austriju ili Njemački i da oni dolaze ovdje, da se djeca između sebe druže. Da vidite po Njemačkoj, ovdje još i nekako, sve se izgubi, asimilovali smo se.

Uz karte se i zapjeva; foto, Radmila Krgović

Ne sviđaju mi se navike naših ljudi u Crnoj Gori. Ne može sin od 20, 30 godina biti kod majke i da mu ona prži krtolu a on da leži. Ne slažem se sa tim stanjem u Crnoj Gori. Ja sam rođen u siromaštvu i imam šest brata. Danas za dijete u Crnoj Gori dolazi taksi da ga vozi kilometar, dva. Ne može to stanje da se održi. Ja razumijem da svako ima svoje opredjeljenje, ali ne mogu da razumijem da nekome ko je došao iz Crne Gore bude preče neko srpsko, bosansko ili neko drugo društvo, nego ovo iz Crne Gore. To ja ne mogu da razumijem“ zaključuje  razgovor Čedo Đukanović predsjednik  KPSD Morača iz Kranja.

Razgovarala: Radmila Krgović

Kranj; februar 2019. godine