Obišli smo Evropu uzduž i poprijeko. Od Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Norveške, Austrije, neka nova tržišta kao što je Skandinavija i Izrael. Ta tržišta smo na nov način animirali i očekujemo određeni porast. Sada je na redu intenzivna kampanja u regionu gdje ćemo predstaviti kompletnu ponudu Crne Gore. Ukidanje viza predstavlja dodatni izazov i to tržište treba animirati da i ove godine dođu u Crnu Goru.

Strategija razvoja do 2010. godine, kojom Crna Gora treba da postane visokokvalitetna destinacija u svim segmentima ponude, ponekad se pogrešno tumači da je namijenjena za bogatu klijentelu i da će ona praktično biti nedostupna širem sloju turista, ocjenjue Saša Radović, direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. On ističe da Strategija predviđa da Crna Gora bude lider na Mediteranu za određena tržišta, prevashodno zahvaljujući turizmu zasnovanom na prirodi, jer je to glavna prednost u odnosu na druge destinacije - koncentracija prirodnih ljepota, tradicije, kulturnog nasljeđa.

Na koji način to realizovati?
Ima li smo dvije mogućnosti- ili da budemo masovna ili visokokvalitetna destinacija. U pojedinim segmentima luksuzna, odnosno elitna. A kad pričamo o toj vrsti turizma, prije svega mislimo na nautički turizam, koji nije segment koji može da upražnjava širi sloj ljudi, ali za nas veoma bitan jer donosi prihode svakoj turističkoj destinaciji. To će sjutra biti golfing turizam, a u nekom periodu za četiri-pet godina možda će i sam boravak u netaknutoj prirodi bitu u segmentu luksuznog ili elitnog turizma. Da bi se razvijali na taj način, mi moramo imati proizvod. U tom smislu treba uraditi sve što će dovesti do unapređenja hotelskih kapaciteta. U prethodnom periodu to je dominantno bilo na Primorju, ali se trendovski i strateški pomjera prema unutrašnjosti i sjeveru Crne Gore. Sve više investitora pokazuje interesovanje za ulaganje u sjevernom dijelu, u skladu sa prostornim planovima, jer je taj prostor veoma osjetljiv na devastaciju, i ako krenemo u njegovo preinvestiranje može doći do krajnjeg uništenja, što bi ga učinilo neatraktivnim. Tu je naš proizvod planinarenja i biciklizma, koji je prevashodno počeo kao državni projekat, a potom su se uključivale i donatorske organizacije, lokalne samouprave i lokalni biznis. Za krajnji turistički proizvod veoma je bitno da bude održiv, da bismo imali koristi svi, od malih domaćinstava do turističkih agencija i turoperatera, da svi imaju profit. Projekat planinskog biciklizma i pješačenja je najbrži način da se spoje turističke ponude sjevera i juga. Tu je budućnost Crne Gore. Znači, ne razvijanje jednog proizvoda na jugu a drugog na sjeveru. Svjesni smo da ima ljepših mora od crnogorskih, a i plaža i planina, ali ako ih povežemo, uslovno rečeno, imamo veliku šansu da u tom segmentu vrlo brzo postanemo prepoznati na Mediteranu.
Posljednjih godina pojavio se jedan broj inostranih investitora koji su izrazili spremnost da ulažu u razvoj golfa, koji je jedan od segmenata elitnog turizma. Međutim, izgleda da se nije mnogo odmaklo.
Već su završene određene studije i analize. Treba imati na umu da je riječ o ogromnim investicijama sa sporim povraćajem novca. Neophodan nam je golf teren, nadamo se, u perspektivi i više njih. Bilo je više lokacija za koje su investitori pokazivali interesovanje, područje Tivatskog zaliva, crmnički dio Skadarskog jezera, u posljednje vrijeme se priča o golf terenu koji je planiran u Kolašinu. Postoje planovi, interesovanja, ali vrijeme ekonomske krize nije baš najbolje za tu vrstu investicije.. Najbitnije je sačuvati interesovanje investitora i ekspeditivno izaći sa određenim planovima, odnosno, sačuvati te dobre startne pozicije za period nakon krize, koja će, nadamo se, uskoro proći.

Kada je riječ o nautičkom turizmu, tu se mnogo više postiglo.
Vidimo da se jedna od najkvalitetnijih investicija u Crnoj Gori-Porto Montenegro vrlo brzo razvija. To će biti jedna od najopremljenijih marina i najveća za jahte u ovom dijelu Mediterana. Razvoj Porto Montenegra i planinskog biciklizma i planinarenja istovremeno, strategija je koja vodi istom cilju. Budući gosti koji imaju jahte na Porto Montenegro vrlo rado će ići na biciklstičke ili planinarske ture.. Dakle, ne radimo na dva kolosijeka kako se često čuje, u jednom pravcu oskudnu ponudu za plitki džep, a na drugoj ekskluzivni, već za proizvodom koji posjedujemo izazivamo tražnju, a ubrzano kreiramo nove segmente ponude već su one komplementarne i dopunjuju se.

Da li Crna Gora ima hotele za elitne goste?
 Odrađena je privatizacija skoro 95 odsto hotelske industrije u Crnoj Gori i tek nakon toga se krenulo u pravom pravcu. Hotelska industrija predstavlja kičmu turizma i strategija je da gro smještajnih kapaciteta bude hotelski. Prevashodno od tri, četiri i pet zvjezdica. Prema opremljenosti jednog hotela ogleda se stepen razvijenosti turističke destinacije. Tu imamo dobru situaciju, jer imamo moderno opremljene hotele “Splendid”, “Avala”, zatim prva privatizacija koja je odrađena kvalitetno sa slovenačkim partnerima, hotel “Maestral, zatim “Bjanka” u Kolašinu, hoteli “Belvi” i “Mediteran” u Bečićima, svi sa četiri-pet zvjezdica. Očekujem da ćemo u julu dobiti najekskluzivniji hotelski rizorts ne samo u Crnoj Gori, već na na svijetu. To je Sveti Stefan sa hotelima “Miločer” i kasnije “Kraljičina plaža”. To će biti kruna ekskluzivne ponude u Crnoj Gori, u čiji sastav ulaze i takozvani butik hoteli sa pet zvjezdica. U posljednje vrijeme izgradnja malih hotela postaje porodični biznis i to pokazuje da turizam polako prestaje da bude dopunska djelatnost.

Kakva su Vaša očekivanja od predstojeće ljetnje sezone?

Imamo dobre pokazatelje sa međunarodnih tržišta zapadne, centralne i sjeverne Evrope, čak s određenim procentom rasta kada je u pitanju buking u odnosu na prošlu godinu, ali to je ipak nekoliko procenata slabije u odnosu na rekordnu 2008. godinu. Međutim, primjetan je trend oporavka, pri čemu dominantno prednjači tržište Francuske, gdje očekujemo 20 do 30 odsto više turista u odnosu na prošlu godinu, kao i porast interesovanja sa tržišta Njemačke i Rusije. Evidentno je da je ekonomska kriza u naš region došla u pravom obimu tek krajem prošle i početkom ove godine. Budno pratimo socijalna kretanja u susjednim državama jer one predstavljaju oko 45 odsto našeg turističkog tržišta. Prvenstveno mislim na tržište Srbije. Ukidanje viza predstavlja dodatni izazov i to tržište treba animirati da i ove godine dođe u Crnu Goru. U ljudskoj prirodi je da istražuje nešto novo, da iskoristi novu pogodnost, ali mi smo se pobrinuli uz određene prednosti i da budemo drugačiji u odnosu na druge turističke destinacije. Konkurentske destinacije pribjegle su damping cijenama ove godine jer su lani zabilježile pad. Mi nijesmo htjeli da uđemo u tu trku, ali smo za region na novi način predstavili ono što Crna Gora ima. Prije svega privatni smještaj, odnosno smještaj u domaćoj radinosti. Svjesni smo činjenice da u tom segmentu imamo registrovanih 70 hiljada kreveta, koji u ovim uslovima mogu biti vrlo konkurentni.. To je kvalitetna ponuda od tri, četiri i pet zvjezdica i na nov način smo ih objedinili. Oko tri hiljade kreveta uključili smo u kampanju i ponudili taj proizvod tržištu regiona. On može biti interesantan turistima koji nijesu spremni da odvoje puno novca za smještaj, ali su zainteresovani za druge segmente potrošnjr kao što su lijepa priroda, kulturna i zabavna ponuda i u tom smislu je zamišljen ovaj projekat. Primiče se maj mjesec, ljetnja sezona hvata zamah i mislim da ćemo imati za par procenata bolju sezonu nego prošle godine. Možda će biti nešto slabija od 2008. ali svakako na nivou prošle godine. Uspjeh će biti ako ponovimo I prošlogodišnji rezultat.

Turisti su prošle godine imali najviše primjedbi na cijene u vanpansionskoj ponudi, plažnog mobilijara i posebno parkinga. Da li će ovog ljeta biti drugačije?

Istina je da cijene u vanpansionskoj potrošnji bodu oči. No, mislim da su lani kažnjeni svi koji nijesu ponudu prilagodili cijenama. Ove godine neće biti plaćanja ulaza na plažama. Parking jeste problem i on je u nadležnosti lokalnih vlasti.. Uputili smo incijativu za drastično sniženje cijena. U ovoj godini krize mora se izaći sa nižim cijenama, da ne bismo došli u situaciju da krevet bude jeftiniji od parkinga. Naravno, tu je i izdavanje plažnog mobilijara, ulaznice za neke kulturno-zabavne manifestacije, muzeje, nacionalne parkove. Nevjerovatno je kako jedna stavka u cjenovnoj politici može da izazove poremećaj u cijelom lancu usliga koji čini turistički aranžman.

Na koja područja i segmente ste usmjerili promotivnu kampanju?
Ova godina je borba za svakog turistu. Obišli smo Evropu uzduž i poprijeko. Od Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Norveške, Austrije, neka nova tržišta, Skandinaviju i Izrael. To su tržišta gdje umnogome zavisimo od turoperatora i veoma je važno na vrijeme predstaviti destinaciju. Na nov način smo ih animirali i očekujemo određeni porast. Sada je na redu intenzivna kampanja u regionu, gdje ćemo predstaviti kompletnu ponudu Crne Gore. Akcenat će biti na privatnom smještaju zbog cijena prilagođenih ekonomskoj krizi. Naravno, nećemo zaboraviti ni male i ekskluzivne hotele jer u regionu imaju svoje goste. Kampanju ćemo sprovoditi kroz direktnu komunikaciju sa samim građanima, javnim nastupima, dešavanjima na trgovima, posebnim pres konferencijama i vjerujem da ćemo zadržati tu grupu lojalnih turista koja svake godine dolaze u Crnu Goru. Mladu generaciju, koja za Crnu Goru zna iz priče svojih roditelja, želimo da privučemo kroz ponudu bogatog noćnog života. Mladi turisti su veoma zahvalni i kad od njih napravite vjernu, lojalnu klijentelu, onda ste na pravom putu.

Pojedini turoperateri upućuju primjedbe da je crnogorsko nebo zatvoreno za jeftine, takozvane lou kost kompanije.
-Stvaraju se dileme da li su Crnoj Gori potrebne lou kost kerier kompanije ili ne, i da li država štiti nekog pa im ne dozvoljava da dođu. Nije tako, jednostavno do sada te kompanije nijesu bile zainteresovane da dođu u Crnu Goru. Mi teško možemo ispuniti ono što oni traže, a često se pogrešno misli na “Montenegroerlajnz”. U Crnoj Gori imamo sedam kompanija koje održavaju redovan aviosaobraćaj i ne možemo jednoj novoj kompaniji, kako god se ona zvala, obezbijediti bolje uslove. Možemo im ponuditi iste uslove kao i drugim kompanijama.. Za sada, mi smo za njih malo tržište interesantno samo tokom ljetnjih mjeseci. Ne možemo dozvoliti da neko dođe samo par mjeseci i napravi pometnju na tržištu i onda ga nema deset mjeseci. Naš jedini uslov je redovan godišnji saobraćaj, tokom ljeta, naravno, pojačan. Jer nama jeftini prevoznici trebaju i zbog naših gradjana. U toku su pregovori sa jednom takvom kompanijom za 2011. godinu. Ideja je da Er Berlin sa četiri aerodroma u Njemačkoj prevozi putnike do njegove vazdušne baze u Nirnbergu i onda za Tivat. U pregovorima smo i sa njima i turističkim radnicima posredstvom našeg predstavništva u Frankfurtu da napravimo jedan kvalitetan aranžman za sljedeće ljeto, ne uključujući gradove iz kojih Montenegroerlajnz već ima linije. Dogodine bismo imali jedan čarter let nedeljno, tridesetak nedelja tokom sezone, što bi bio veliki proboj na to tržište i možda model kako treba raditi na drugim tržištima.

Koliko su vaša predstavništva učinila za popularizaciju Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije?
-Otvaranje predstavništava bio je dobar i opravdan potez. Za sada ih imamo u Frankfurtu, Beogradu i Sarajevu, očekujemo ubrzo otvaranje i u Ljubljani. To je jedini način da se 365 dana bude u kontaktu sa turistima sa tog tržišta. Turistički sajmovi dođu i prođu. Četiri-pet dana, koliko traju, malo je da se jedna turistička destinacija prezentuje. Cilj i zadatak turističkih predstavništava jeste razgovor sa turoperaterima, predstavnicima medijima i građanima. Znači, neposredna komunikacija i davanje informacija o Crnoj Gori. Ukoliko nam finansijska situacija dozvoli, planiramo da otvorimo turističko predstavništvo u Londonu i moguće sa mrežom od osam do 10 turističkih predstavništava pokrijemo sva ključna tržišta.

Razgovarala: Ljubica Božanović

RENOME broj 2.